 |
 |
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE
|
 |
|
 |
 |
( Ulica Augusta
Cesarca 1 ) |
 |
|
 |
Varaždinska bogata povijest objedinjuje i mnoštvo raznolikog
kulturnog života. Iako je mnogo zapisa koji o tome govore često
stradavalo u brojnim požarima koji su znali harati gradom, povijest
se kazališnog života u gradu ipak može pratiti tamo od 1636.
godine, kad je osnovana Isusovačka
gimnazija. Sačuvani dokumenti toga razdoblja govore o nabavkama
scenske opreme za gimnaziju, te o predstavama učenika gimnazije,
koje su bile više amaterske i održavale su se na latinskom jeziku.
Predstave na hrvatskom jeziku, prema nekim nalazima, datiraju
još iz 1771. godine, što samo dokazuje popularnost kazališnih
izvedbi i želju Varaždinaca za kulturnim događajima ovakve vrste.
Želju opravdava i pokušaj grofa Franje Patačića da prvi pokrene
gradnju kazališta. On je 1768. godine kupio zemljište za gradnju,
no pošto je grof iznenadno osiromašio, gradnja je propala.
Stotinjak
godina kasnije, tada mali Varaždin, sa samo sedam tisuća stanovnika,
baca se u ogroman pothvat. Izgraditi monumentalnu zgradu kazališta.
Mnogi veći gradovi nisu ni sanjali o ovako nečem, no Varaždin
u samo dvije godine, bez ikakve pomoći, uspijeva namaknuti potrebna
sredstva za izgradnju "kazališta za predstave na narodnom
jeziku igrati".
Odbor za gradnju zgrade kazališta, osnovan 1871. godine, ovaj
je projekt povjerio bečkom arhitektu Hermanu Helmeru. Zgrada
varaždinskog kazališta bila je njegov prvi projekat, a na temelju
je njegove uspješnosti Hemler gradio i brojna druga kazališta
diljem Monarhije. Izgradnja zgrade povjerena je Josipu Jambreščaku,
zagrebačkom graditelju, koji je Hemlerove nacrte uspješno sproveo
u djelo.
25. rujna 1873. godine, zgrada kazališta predana je gradu
na korištenje, a u njoj su česti bili nastupi gostujućih glumačkih
družina i lokalnih zabavljača.
1915. godine prvi se put javlja profesionalni kazališni ansambl,
no djeluje samo do 1923. Pozornica se ponovno prepušta raznoraznim
putujućim i dobrovoljnim glumcima.
Odmah
nakon Drugoga svjetskog rata utemeljuje se Hrvatsko narodno
kazalište u Varaždinu, 1945. preimenovano u Narodno kazalište
August Cesarec. Osnovane su dramska i glazbena sekcija, zajedno
sa simfonijskim orkestrom, zborom i baletom. Slijedilo je nekoliko
iznimno bogatih godina što se tiče kulturnih zbivanja u kazalištu.
Šezdesete godine prošlog stoljeća značile su potrese i krizu
u kazališnom životu diljem Hrvatske. Mnoga su kazališta zatvorena,
a samo su javni pritisak i snažna želja Varaždinaca sačuvali
ovo kazalište od gašenja
S vremenom dolaze bolja vremena, a varaždinsko kazalište dobiva
brojna priznanja. Primjerice, i danas dramski ansambl ovog kazališta
po mnogima slovi kao najbolji u Hrvatskoj, a pojedinačne i skupne
nagrade tome idu samo u prilog.
1983. zgrada kazališta je temeljito obnovljena te zasluženo
poprima novi sjaj.
1991. vraća se originalno ime - Hrvatsko narodno kazalište
u Varaždinu, te kao takvo stoji na čast Varaždinu i Varaždincima.
Više informacija potražite na www.hnkvz.hr |
 |
 |
 |
|
| OSTALE
ZNAMENITOSTI |
 |
|
|
|