U HNK u Varaždinu u tijeku su pokusi za premijeru drame ''Breza'' koju je hrvatski dramatičar Borivoj Radaković napisao po motivima poznate pripovijetke Slavka Kolara.
Radaković je jedan od najzanimljivijih suvremenih hrvatskih pisaca. Do sada je objavio romane Sjaj epohe i Virusi, knjige proza Ne, to nisam ja i Porno, zbirku eseja Sredina naprijed, knjigu drama Plavi grad te konceptualni rad Visitor's Book.
Napisao je i drame Dobro došli u plavi pakao, (Kerempuh, 1994.), Miss nebodera za miss svijeta, (Kerempuh, 1998.), Kaj sad?, (Kerempuh, 2002., Beogradsko dramsko pozorište, 2004. i HNK u Varaždinu, 2007.), Bor i neboder, (Kazalište Trešnja, 2004.).
Njegova ''Breza'' sačuvala je ponajbolje značajke izvornoga proznog predloška, ali i iznijela nove vrijednosne slojeve koje antologijskoj priči o okrutnosti zaostale sredine koja ne prihvaća mladu djevojku što se izdvaja ljepotom, plemenitošću i krhkošću, daju novu aktualnost i suvremenost.
Pomalo neočekivano, na početku trećega tisućljeća, ''Breza'' prestaje biti pomalo egzotična folklorna priča o hrvatskom selu između dva velika svjetska rata te se može pročitati i kao izrazito aktualna drama o nemoćnom pojedincu u močvari tranzicijskoga grabeža. Postavljanje Radakovićeve ''Breze'' ujedno je i nastavak tradicije varaždinskoga Kazališta u njegovanju kajkavske dramske riječi.
Iskusni redatelj Želimir Mesarić u svom se bogatom i nagrađivanom dosadašnjem opusu najviše bavio upravo domaćom dramskom književnošću, a osobito onom na kajkavskom. U najnovijem projektu okupio je sjajnu glumačku ekipu u kojoj uz članove varaždinskog ansambla Ljiljanu Bogojević, Sunčanu Zeleniku Konjević, Mariju Krpan, Vesnu Stilinović, Zdenka Brleka, Roberta Plemića te Darka Plovanića, nastupaju i gosti predvođeni Ljubomirom i Janom Kerekešom, Damirom Markovinom, Dunjom Fajdić i Draškom Zidarom.
Naslovnu ulogu igra mlada Petra Kurtela, dok se u ulozi Nadšumara pojavljuje i doajen varaždinskoga glumišta Zvonimir Jelačić. Scenografiju potpisuje Miljenko Sekulić, kostimografiju Diana Kosec Bourek i Ika Škomrlj, scenski pokret Svetlana Lukić, a oblikovanje svjetla Deni Šesnić. Scensku glazbu je skladao cijenjeni varaždinski skladatelj Davor Bobić, a Radakovićevu kajkavštinu narječju varaždinske okolice prilagodio Zdenko Brlek.
Praizvedba je 18. ožujka a premijera 21. ožujka o.g.
|
